
| Quote:: |
Zanimljiva i ukusna alternativa Äokoladi. Prirodna slatkoća rogaÄa omogućava da se njime odliÄno zamjenjuje kakao i poizvodi kakaa. Iako se u industrijskoj proizvodnji koristi tek posljednjih dvadesetak godina, rogaÄ nije prehrambena novost. U ne tako davnoj proÅ¡losti, pjevaÄi su žvakali plod rogaÄa, jer se smatralo da proÄiÅ¡Äava grlo i glas. RogaÄ (Ceratonia siliqua) je zimzelenom drvo koje pripada u skupinu marunarki (Leguminosae). Raste u mediteranskom podruÄju gdje se uzgaja najmanje 4000 godina i to zbog slakog i hranjivog ploda - mahune. To je biljka koja voli suÅ¡ne uvjete, daleko od Å¡tetoÄina pa ju je potrebno malo ili nimalo prskati. Naraste do 15 metara u 50 godina. Iako prvih 15 godina ne donosi plod, kasnije ima bogat urod sve do duboke starosti. Veliko drvo može u jednom urodu donijeti tonu ploda, a cvate u rujnu i listopadu. Dok se razvija, mahuna rogaÄa ima zelenu boju, koja se vremenom pretvori u tamnosmeÄ‘u. Unutar mahune nalazi se do 15 sjemenki, koje nalikuju na sjemenke lubenice. Cijeli plod rogaÄa, i mahuna i sjemenke su jestivi. Povijest rogaÄa Iako porijeklom sa Mediterana, rogaÄ se sada uzgaja u cijelom svijetu. Spominje se u biljeÅ¡kama Grka Theophratusa, gdje piÅ¡e da su njegovi suvremenici rogaÄ nazivali «egipatska smokva». Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogaÄa u mumificiranju, a u grobnicama su naÄ‘ene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoće. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Å panjolskoj zajedno s limunom i maslinom. Å panjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proÅ¡irio jer se lako uzgaja, ne zahtjeva puno pažnje, a donosi puno plodova. Navodno se koristio i za vaganje zlata. Proces prerade RogaÄ se obiÄno preraÄ‘uje u zemlji porijekla. Plod se suÅ¡i, ispire s vodom i usitnjava kako bi se sjemenke odvojile od mezokarpa, odnosno mahune. Nakon toga, od sjemenki se obradom dobiva ljepljiva masa koja se koristi za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna se radi prah. Prah se dobiva prženjem mahuna rogaÄa, koje se potom melju i prosjavaju sa ciljem da ne postanu tvrde i grudiÄaste. Upotreba rogaÄa u prehrambenoj industriji i domaćinstvu BraÅ¡no rogaÄa se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje. U domaćintsvu se Äesto koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog braÅ¡na mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolaÄima. U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne «Äokolade», namazi i pudinzi od rogaÄa. Osim toga, zreli rogaÄ se može konzumirati kao slatka grickalica. RogaÄ se zbog sadržaja tanina ponekad daje djeci koja imaju problema sa proljevom, a Äak su i neki kliniÄki pokusi potvrdili djelovanje rogaÄa u sprijeÄavanju proljeva. Jadnostavan napitak koji može pomoći kod ovog neugodnog stanja je sok od jabuke kojemu je dodano 15 grama braÅ¡na od rogaÄa. Zamjena za Äokoladu RogaÄ ima malo drugaÄiji okus od Äokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je pri pripravku slastica od rogaÄa potrebno dodati puno manje Å¡ećera nego kada se rade slastice od kakaa. RogaÄ ima mali udio masti, bogat je pektinom, obiluje proteinima i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego u Äokolade. RogaÄ za razliku od Äokolade ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse. Naime, feniletilamin ponekad može imati nepovoljan utjecaj na razvoj migrene, porast krvnog tkala i glukoze u krvi, oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu, stimulansi - metilksantini teobromin te kofein, prisutni u Äokoladi, ponekad mogu izazvati alergijske reakcije. Nutritivni sastav Ugljikohidrati Äine 80% sastava rogaÄa. Sadrži vitamine A, B, B2, B3 i D. Osim toga sadrži i znatne koliÄine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim koliÄinama sadrži željezo, mangan, barij, bakar i nikal. 100 grama praha rogaÄa ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 067 g masti te Äak 41 gram vlakana. Nekoliko korisnih savjeta kako koristiti rogaÄ… Osim Å¡to ga možete koristiti kao zamjenu za Äokoladu u receptima za kolaÄe, s mljevenim rogaÄem možete napraviti i kolaÄ izgledom i okusom sliÄan orahnjaÄi. Možete ga svježeg ponuditi djeci, kao zdravu grickalicu. Rastopljeni rogaÄ nema sjajan izgled kao Äokolada kojoj takav izgled daje kakao maslac. Da bi dobili taj sjajan izgled i kod rastopljenog rogaÄa, dodajte obrano mlijeko razrijeÄ‘eno s toplom vodom. |
| Quote:: |
| BRZI KOLAÄŒ OD ROGAÄŒA I MAKA Ritko se kad sitim kupit mljeveni rogaÄ ili mak jer iako volim taj miris u kolaÄima drugi ga baÅ¡ ne obožavaju a poÅ¡to ja većinom peÄem kolaÄe i kuham radi druženja sa ljudima oko mene ovakvi kolaÄ baÅ¡ ne doÄ‘e Äesto na red. Ipak ovaj put sam odluÄila napravit neÅ¡to za sebe, pa ko bude htio neka jede, a tko ne, nema veze, ostaće viÅ¡e meni. Ovo bih preporuÄila svima koji paze Å¡ta jedu, da izbacimo jaja ovo bi bio pravi makrobiotiÄki kolaÄ, ali i ovako s jajima, jako je zdrav, aromatiÄan, a zbog ulja u sebi neće se brzo osuÅ¡iti pa vam može trajati i par dana. * 3 jaja * nepuna Äikara smeÄ‘eg cukra * 1 Äikara mlika * 6- 7 kaÅ¡ika ulja * 5 – 6 kaÅ¡ika ruma * korica limuna i naranÄe * praÅ¡ak za pecivo * 1 Äikara braÅ¡na (integralno + kukuruzno) * 2 Äikare dodataka ( dio rogaÄa, dio maka, dio oraha, dio kokosova braÅ¡na, dio nagratane mrkve) KolaÄ je izuzetno lako napraviti, žumanjke miksajte sa cukrom, skoro dok ne pobijele, dodajte sve ostale sastojke, te na kraju lagano drvenom kaÅ¡ikom dodajte Ävrto ulupan snijeg od bjelanjaka. Pecite na 180° C otprilike 45 minuta. Dobar tek, i Äestitam na napravljenom zdravom kolaÄu. Ponudite ga i ljudima oko sebe, možda im se svidi pa bar ponekad izbace teÅ¡ke, zasitne i pune kolesterola kolaÄe. Za mene je to nemoguća misija, svi moji oko mene vole skorz neke drugu hranu koja nema baÅ¡ nekog doticaja sa zdravom prehranom. |
| Quote:: |
| PRHKA OREHNJAČA Tijesto: * 400 gr brašna * 100 gr margarina * 3 jaja * 1 prašak za pecivo * 1 dcl mlika * 2 kašike cukra (otopljen u mliku) Pjenasto umutite margarin i jaja, pa to me dodajte brašno pomješano sa praškom za pecvo, malo soli i na kraju mlijeko u kome ste otopili cukra (možete ovome dodati i malo korice limuna i vanilj šećer). Tijesto razvaljajte uz posipanje brašnom da se ne lipi. Premažite ga nadjevom i pecite 50 min. na 175° C. Nadjev: * 250 gr mljevenih oraha * 100 gr šećera u prahu * 1 vanilj šećer * 1 kašika ruma * 1 dcl mlika Orahe, šećer i rum prelijte vrućim mlijekom. |
Sva vremena su GMT