Vrste meda
Zavisno od pÄelinje paÅ¡e i sastava medonosnog bilja, postoji viÅ¡e vrsta meda. Svaki med je dobar za odreÄ‘ene tegobe. Ako se ne može osigurati željeni med, dobar je i obiÄni, meÅ¡ani, ali pod uslovom da je prirodni-pÄelinji.
Suncokretov med
Suncokretov med je u svetu visoko kotiran. Samo su Äista medljika i neke specijalne homogene vrste medova ispred njega. Razlog za to je izuzetno visoka koncentracija cvetnog polena i nekih minerala rastvorenih u suncokretovom medu. Njegova boja varira od žute do narandžaste. Prijatnog je ukusa. Kod nas ova vrsta meda nije na ceni zbog njegove osobine da se brzo uÅ¡ećeri. Retko kada ostaje u teÄnom stanju duže od Äetrdesetak dana. Iako je med bolje konzumirati uÅ¡ećeren, jer se tada viÅ¡e zadržava u ustima, Äinjenice da mi navike teÅ¡ko menjamo i da je ponuda ove vrste meda na naÅ¡im prostorima relativno velika, dovele su do toga da je suncokretov med, apsolutno nepravedno, potisnut iza nekih realno manje kvalitetnih medova.
Bagremov med
ÄŒist prirodan bagremov med je naÄinjen iskljuÄivo od nektara bagremovog cveta. Ovaj med je cenjen u Evropi zbog njegovog blagog ukusa i zlataste boje. Zbog njegove osobine da se veoma sporo uÅ¡ećeri, odliÄan je za upotrbu sa onim namirnicama koje ga zahtevaju u teÄnom stanju.
Bagremov med je Äist, teÄan i veoma lagan med i zbog toga je idealan za decu, ali ne mlaÄ‘u od 12 meseci. Kada se naÄ‘e u ustima, oseća se njegov sladak ukus belog cveta bagrema.
Dobar je protiv nesanice, loÅ¡eg sna, vrtoglavice, umiruje nervni sistem. NajÄešće i najdelotvornije koristi se u Äajevima od kamilice, matiÄnjaka i kantariona.
Livadski med
Naziva se joÅ¡ i poljski ili cvetni, a u suÅ¡tini je meÅ¡avina medova od raznih biljaka koje preko svojih cvetova luÄe nektar, a nema ih u dovoljnoj koliÄini da bi se moglo govoriti o monolitnom medu.
Livadski med je bogatog i ugodnog ukusa, a može biti tamniji i svetliji. On se posebno preporuÄuje osobama koje su sklone polenovim alergijama. Ovaj med se dobija od raznih cvetova livadskog i grmovitog bilja. On snagom raznovrsnih sastojaka povoljno utiÄe na decu u razvoju, starije osobe, kao i sve one kojima je potreban odmor i dodatna energija. SpecifiÄna struktura biljnih vrsta, posebno onih planinskih, Äine med prepoznatljivim.
Medljikovac - Å umski med
(Tamni šumski med, medun,) kristalizuje se već u saću. Popravlja malokrvnost, pogotovo nedostatak gvožđa. Uzima se u voćnim napicima ili sokovima od višnje, breskve ili kupine. U svom sastavu nema cvetnog meda. Koristi se i posle iscrpljenosti, nakon teških operacija. Trudnice treba da ga uzimaju tokom cele trudnoće.
Medljika ili medna rosa je slatka materija koja se pojavljuje periodiÄno, u odreÄ‘enim vremenskim intervalima, na lišću pojedinog zimzelenog i listopadnog drveća, najÄešće na listu bora, jele, smreke, vrbe, hrasta, pitomog kestena i dr.
Neki autori tvrde da ima medljike životinjskog i biljnog porekla. MeÄ‘utim, prema viÅ¡egodiÅ¡njim istraživanjima nekih inostranih struÄnjaka, nije moglo da se utvrdi da biljna tkiva luÄe medljiku.
Medljiku proizvode neki insekti, najviÅ¡e lisne vaÅ¡i. One svojom rilicom buÅ¡e list i prodiru do delova Iista kroz koje pod pritiskom kruže asimilati biljke. Ali i neki drugi insekti koji se hrane sisanjem slatkih biljnih sokova iz listiva i drugih delova nekih biljnih vrsta. Ove sokove lisne vaÅ¡i na odreÄ‘en naÄin preraÄ‘uju u medljiku, odnosno uticajem lisnih vaÅ¡iju saharoza iz biljnih sokova se pretvara, uglavnom, u grožđani i voćni i neke druge viÅ¡e oblike Å¡ećera, pa se na taj naÄin stvara pÄelama za proizvodnju medljikovca, ili, kako joÅ¡ naziva, Å¡umskog meda ili mana.
Koliko će se na lišću pojaviti medljike, zavisi skoro iskljuÄivo od klimatskih uslova koji deluju na razvoj insekata koji biljne asimilate preraÄ‘uju u medljiku. U zavisnosti od biljke ,godiÅ¡jeg doba, meteoroloÅ¡kih prilika i vrste insekta medljikovac biva razliÄit po svom sasravu i osobinama. Ako je, na primer, jesen topla i suva, zima umerena, a proleće rano nastupi, onda se može oÄekivati dosta medljike, i obrnuto.
PÄele rado sakupljaju medljiku sa lišća, odnose je u koÅ¡nicu i od nje spravljaju medljikovac.
Medljikovac se razlikuje po osobinama i po hemijskom sastavu od meda koji potiÄe od nektara sakupljenog sa cvetova medonosnog bilja. Sadrži znatno viÅ¡e mineralnih materija. Medljikovac se, kao i cvetni med, razlikuje po kvalitetu, boji, ukusu, vremenu kristalizacije itd., Å¡to zavisi u prvom redu od vrste drveća sa kojeg se sakuplja medljika i od vrste insekata koji je proizvode.
Zbog male koliÄine vode i veće koliÄine smolastih, sluzavih i drugih materija u koloidnom stanju(dekstrini,belanÄevina i dr.) medljikovac ima veći viskoziteti gustinu, te se teže centrifuguje. ObiÄno je tamne (ćilibarne, tamnomrko do crne) boje, ali može biti i svetliji ili sa sa zelenkastim prelivom. Neke vrste medljikovca (npr. sa hrastovog lišća) ostaje u teÄnom stanju i po ekoliko godina, dok drugi rzo kristaliÅ¡u Äak joÅ¡ u ćelijama saća, obrazujući gusu, sitnozrnastu masu nalik na sapu (npr. os jele) ili krupne kristale koji se talože a iznad njih ostane teÄni deo (npr. sa lišća lipe i ariÅ¡a). Medljikovac sa lišća vrbe ponekad kristaliÅ¡e u obliku suvog beliÄastog praha ili sitnog peska, koji se roni i pada na pod koÅ¡nice.
Medljikovac je odliÄan za ljudsku ishranu, cenjen je i ima dobru cenu na domaćem i inostranom tržiÅ¡tu. Jedina mu je mana Å¡to nije pogodan kao hrana pÄelama za prezimljavanje. Sadrži znatne koliÄine nesvarljivih materija, a poÅ¡to pÄele zimi ne mogu redovno da izleću na proÄišćavanje, to se nesvarljive materije gomilaju u probavnim organima pÄela radilica, pa dolazi do oboljenja i proliva. U težim sluÄajevima može uginuti izvestan broj pÄela radilica, pa Äak može doći i do uginuća celog pÄelinjeg druÅ¡tva.
Lipov med
Dobar je protiv znojenja, prehlada sa kijavicom, olakÅ¡ava kaÅ¡alj i izbacivanje sluzi iz grla i nosa. PreporuÄuje se u ishrani novoroÄ‘enÄadi, dece, starijih osoba, osobama sa niskim pritiskom i srÄanim tegobama.
Med od uljane repice
Med od uljane repice je jedan od cenjenijih medova u svetu. Poznat je po tome da pÄele na ovoj paÅ¡i dožive neverovatan razvoj. Istina je da su u vreme cvetanja uljane repice pÄelinja druÅ¡tva u uzlaznoj putanji no to ne umanjuje kvalitet ovog meda. On je veoma bogat polenom i mineralima.
Ovaj med kristališe veoma brzo, već nekoliko dana nakom vrcanja. Za razliku od suncokretovog meda koji kristališe krupnim kristalima, med od uljane repice ima veoma fine sitne kristale, tako da podseća na mast. Zbog te osobine se mnogo koristi u mednoj kozmetici pri izradi raznih krema na bazi meda.
Kestenov med
StiÅ¡ava bolesti organa za varenje, žuÄi i jetre. Najdelotvornije i najbolje koristi se u Äajevima od kamilice, Å¡ipka i majÄine duÅ¡ice. Ovaj med nije dobar za ishranu pÄela.
Kestenov med je taman, a tamna boja mu varira ovisno o podneblju ili godini, prepoznatljivog je mirisa i izrazito karakteristiÄnog, pomalo gorkog ukusa. Snagom svojih osebujnih svojstava povoljno utiÄe na celokupni probavni sistem. PotiÄe rad creva, olakÅ¡ava rad preopterećene jetre i žuÄi te Å¡titi želuÄanu i crevnu sluznicu. PreporuÄuje se za bolesti probavnih organa: želuca, žuÄi, jetre i dvanaesto palaÄnog creva. Ovaj med ima izvanredno delovanje u oporavku od žutice. PreporuÄuje se uzimanje sa Äajem od kamilice, Å¡ipka i majÄine duÅ¡ice. ÄŒajeve sa medom od kestena treba uzimati nekoliko puta na dan i to jedan do dva sata nakon jela.
Kaduljin med
Izvanredno koristi kod suvog kašlja i prehlada, a olakšava i izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija.
Med od zlatošipke
Zlatni prut ili zlatoÅ¡ipka je biljka koja u krajevima oko ravniÄarkih reka cveta od kraja jula do sredine avgusta. Daje izuzetno aromatiÄan med.
Med od deteline
Osnova ovog meda je nektar iz soÄnog bilja, prvenstveno iz deteline, koja se seje za ishranu stoke. Zbog toga je med blag, bistar i gotovo bezbojan. MiriÅ¡e na seno i Ävrst je. Njime se slade stanovnici Velike Britanije, Kanade, Sjedinjenih AmeriÄkih Država, Australije i Novog Zelanda.
Vreskov med
Pomaže protiv reume, bolesti mokraćnih kanala i bubrega. NajÄešće se koristi u Äajevima od breze, kamilice, i Å¡ipka.
Lavandin med
Je blag med, dobar u ishrani novoroÄ‘enÄadi (i male dece), kao i starijih koji boluju od neke akutne ili hroniÄne bolesti. NaroÄito dobro pomaže srÄanim bolesnicima, kao i osobama sa niskim krvnim pritiskom.
Ekspresni med
Nastaje kada se pÄele hrane sokovima voća i povrća, mlekom i jajima. Tada se dobija med sa većim uÄešćem onoga Å¡to Äoveku treba u ishrani. To se posebno odnosi na hormone i vitamine. Na ovaj naÄin potrebne materije organizam lakÅ¡e prima i preraÄ‘uje.
Otrovni med
Nastaje kada se med sakuplja u bliini nekih biljaka koje imaju otrove koji štete ljudima.