Pozdravchitj svima...Nova sam na sajtu koji me je vrlo odushevio svojom raznolikoshtju te evo naleteh i na "Svashtaru".Usput htela sam da dodam jedan chlanak na temu suhomesnatih proizvoda za koje znamo da su"nezdravi", no medjutim iznenadila sam se kad sam prochitala ovaj chlanak o Mortadeli...pa za utehu mnogima koji vole da je jedu odluchih da prosledim ovaj tekst.Nadam se da ce ljubiteljima"mortadele" biti zanimljiv!
Pozdrav od nenci iz Beograda!
Mortadela, ponos Bolonje
Subota, 14. februar 2009. 11:50
Prava italijanska mortadela, gastronomski ponos Bolonje, sigurno je najcenjenija vrsta kobasice proizvedene u ovoj regiji.
Mortadela, Äiji nadimak "la grassa" (debela) u potpunosti odgovara njenom izgledu, već viÅ¡e od 500 godina proizvodi se u ovom delu Italije, ali se pretpostavlja da korene vuÄe joÅ¡ iz doba starog Rima.
Omiljena kobasica Rimljana nosila je ime farcimen mirtatum i imala je aromu mirte, a pravljena je pomoću tuÄka i avana.
Ime mortadela potiÄe od latinskih reÄi mirtatum (mirta) i mortario (avan), a naÄin njene pripreme nije se menjao sve do srednjeg veka.
DanaÅ¡nji naÄin pripreme mortadele je dosta drugaÄiji, Å¡to je i prirodno jer je i italijanska kuhinja evoulirala tokom vekova.
Mortadela di Bolonja pravi se od mlevenog svinjskog mesa, uglavnom manjih parÄića koji se ne koriste za pravljenje drugih vrsta kobasica. Zapravo, mortadela je dokaz o snalažljivosti italijanskih uzgajivaÄa svinja - prilikom njene pripreme nijedan upotrebljivi deo svinjskog mesa se ne baca.
Mlevena svinjetina potom se meÅ¡a sa kvalitetnim salom, a potom se stavljaju zaÄini poput soli, mlevenog i bibera u zrnu, korijandera, anisa, komadića pistaća i vina. Smesom se potom puni svinjsko ili goveÄ‘e crevo, a potom se, u zavisnosti od težine, kuva odreÄ‘eno vreme. Nakon kuvanja, mortadela se hladi kako bi se stabilizovala i dobila na Ävrstini.
Da bi se doÅ¡lo do krajnjeg proizvoda (onakvog kakav kupujemo u prodavnici ili mesari) moraju i da se ispune odereÄ‘eni uslovi. Na primer, odnos izmeÄ‘u mesa i sala mora da bude sedam prema tri. Struktura kobasice mora da bude Ävrsta, a svako parÄe zahteva pravilno rasporeÄ‘ene koliÄine masnoće - onih belih kružića koji su tako karakteristiÄni za mortadelu...
Postoji i druga vrsta mortadele - mortadela di AmatriÄe. Ovo je dimljena verzija mortadele i potiÄe iz italijanskog grada AmatriÄe, koji se nalazi na Apeninima. Ova vrsta oplemenjena je raznim zaÄinima koji ukljuÄuju i karanfilić i cimet. NemaÄka i Amerika imaju svoje verzije mortadele (bolonja, boloni), ali ova mortadela ne poseduje karakteristiÄne krugove masti, a i priliÄno je drugaÄijeg ukusa i kvaliteta.
SeÄenje i serviranje mortadele (kao uostalom i većine italijanskih kobasica) vrÅ¡i se po principu - Å¡to tanje to bolje. Tanji kolutovi mortadele daju lepÅ¡i užitak i omogućavaju nepcu da apsorbuje suptilne ukuse mesa i zaÄina.
Mortadela je izuzetno fleksibilna kobasica, koja se može konzumirati i kao predjelo i kao glavno jelo. Sjajna je u kombinaciji sa jajima, ako dodatak italijanskom omletu poznatom kao fritata. Kada su u pitanju testenine, mortadela služi kao dodatak još jednom italijanskom kulinarskom remek delu, a to su tortelini.
Naravno, pravi poÅ¡tovaoci ovog delikatesa zadovoljiće se samo seÄenom mortadelom, svežim domaćim hlebom i ÄaÅ¡om dobrog crnog vina.
Kada se kupuje mortadela, treba paziti da se kupi koliÄina koja će kratko trajati. Kao i sve druge kobasice ovog tipa, i kod mortadele će se ukus i aroma brzo izgubiti nakon Å¡to se iseÄe.
Za one koji vode zdrav život i prezaju od toga da konzumiraju mortadelu sa njenim Äuvenim masnim kružićima postoji dobra vest. Nezasićene masti, kao one iz maslinovog ulja, neutraliÅ¡u većinu masti iz mortadele. Nivo holesterola je na taj naÄin izjednaÄen sa onim koji se nalazi u pilećem mesu.
Mortadela je, takoÄ‘e, bogata proteinima, a ona originalna sigurno nije kontaminirana raznim veÅ¡taÄkim dodacima, bojama i aromama.
Mortadela može nekome delovati kao samo joÅ¡ jedan suvomesnati proizvod, ali ona je mnogo viÅ¡e od toga. To je delikates velike nutritivne vrednosti i može se Äak ubrojati i u zdravu hranu. Ona je zapravo joÅ¡ jedan italijanski delikates koji ne samo da je sjajnog ukusa, već je i dobar za organizam.
(MONDO)